• HR-10000 Zagreb, Berislavićeva 6
  • Tel/Fax: (+385 1) 46 39 371, (+385 1) 46 39 163
  • Pošaljite poruku
  • IBAN: HR1723600001101433512, MB: 3289672, OIB: 87125834571

HRT Magazin - Povijesna priča o katastarskim planovima Grada Zagreba

Promjene u prostoru događaju se gotovo svakodnevno, neke primijetimo, neke nam promaknu. Oni koji uvijek prate sve što se u prostoru dogodi su geodeti. To čine već stoljećima, a ovo je upravo jedna takva povijesna priča o katastarskim planovima Grada Zagreba koji su sabrani na izložbi na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
 
Pogledajte prilog koji je prikazan u emisiji HRT-a Dobro jutro Hrvatska.
 
Zagreb do Maksimira na istoku, Save na jugu te na zapadu do Trešnjevke. Tako je izgledala metropola na katastarskom planu iz 1864. Iako nije najstariji, on je jedan od najvažnijih jer je bio rezultat prve katastarske izmjere Grada koja je trajala punih 11 godina. Katastarska su mjerenja, pak, započela nešto ranije uspostavom Franciskanskog katastra. 23. prosinca 1817. car Franjo I, tadašnji car Habsburške monarhije donio je carski patent u svrhu uspostave stabilnog katastra. Naime do tada oporezivanje zemljišta nije bilo pravedno te se odlučilo da se uvede sustav katastarskih planova koji bi bio baziran na geodetskim mjerenjima temeljem kojih su se izrađivali katastarski planovi, otkriva Rinaldo Paar, predsjednik Hrvatskog geodetskog društva. A oni su potom služili za pravično oporezivanje zemljišta, a s vremenom su postali i mnogo više od toga. Katastar danas kao evidencija najkrupnijeg mjerila predstavlja temelj infrastrukture prostornih podataka i to je jedina evidencija koja je službena i temeljem koje se vide sve promjene u prostoru, te temeljem koje se provode i svi zahvati u prostoru, naglašava Paar.
 
Što se sve mijenjalo u prostoru Zagreba tijekom više stoljeća zabilježeno je, naravno, na katastarskim planovima. A povijesni presjek sabran je na izložbi postavljenoj na Geodetskom fakultetu u Zagrebu povodom 65 godina Hrvatskog geodetskog društva i 200 godina od uspostave Franciskanskog katastra. Od tada su napravljene tri velike izmjere. Već spomenuta, prva, bila je 1853. Imamo tu i planove koji su nastali drugom izmjerom koja je bila početkom 20. stoljeća. Točnije prvih 10 godina 20. stoljeća. Zatim kasnije imamo i planove koji su nastali poslije 2. Svjetskog rata, trećom izmjerom. Jedan od razloga je bio taj što se grad širio, što se osjetila potreba za kvalitetnim planovima koji su korišteni za urbaniste, za planove i druge svrhe, kaže Bruno Pacadi, predsjednik Zagrebačke udruge geodeta i autor izložbe.
 
I dok se grad naočigled mijenjao, jedan njegov dio ostajao je nepromijenjen. Trg Josipa bana Jelačića, na kojem se mijenjao tek jedan detalj – položaj spomenika.  Kada je postavljen bio je okrenut prema sjeveru, prema Mađarskoj. Kasnije poslije 2. Svjetskog rata, svi znamo da je uklonjen, a dolaskom nove države Hrvatske ponovno je vraćen. Međutim na sjeverniji dio Trga i sad je okrenut prema jugu,  objašnjava Pacadi. Sve su to geodeti zabilježili. U prošlosti, skice su radili rukom na terenu da bi ih kasnije pretočili u planove iz kojih su pak nastajale i nastaju različite karte prostora.
 
Izložbom se htjelo pokazati kako se napretkom tehnologija mijenjala izrada katastarskih planova. Zato se iza ovih terenskih skica, katastarskih planova i ostalog kartografskog materijala ne kriju samo slike koje označavaju sve prisutno u prostoru. To je jedna duga priča o povijesti jednog zanimanja i jedne struke - geodetima. Oni su svojim radom obilježili i još uvijek bilježe prostor koji se mijenjao i koji će se mijenjati i dalje.
 
Autor: Ivana Štefelić/M.Š.
03.02.2018.
 
Svibanj 2018
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

Pretplati se na HGD newsletter.
Prati HGD:

© 2017 HGD | Zadnja izmjena: 16.05.2018.